Hrvatsko tržište nekretnina bilježilo je stabilan rast posljednjih godina, ali taj zamah počinje slabiti, prema riječima HRT-a. Stručnjaci predviđaju da će cijene stambenih nekretnina nastaviti rasti i u 2025. godini, ali znatno sporijim tempom. Ovaj trend usporavanja odražava širu transformaciju tržišta, pod utjecajem kombinacije ograničene ponude, nedostataka u politikama i promjenjive dinamike ulaganja.
Sporiji porast cijena, osobito kod novogradnji
Jedan od optimističnijih zaključaka jest da se ne očekuje tako dramatičan rast cijena nekretnina kao što je bio u prošlosti. Rast će i dalje postojati — osobito kod novogradnji — ali će vjerojatno biti umjereniji. To donosi određeno olakšanje potencijalnim kupcima koji se već neko vrijeme suočavaju s sve manje pristupačnim tržištem nekretnina u Hrvatskoj.
Manje transakcija na hrvatskom tržištu nekretnina ukazuje na umor tržišta
Unatoč rastu cijena, broj transakcija nekretninama je u padu. Ovaj pad ukazuje na smanjenje tržišne aktivnosti i može biti znak da su kupci ili cijenama isključeni iz tržišta ili čekaju povoljnije uvjete. Stagnacija u broju transakcija često je rani pokazatelj promjene sentimenta na hrvatskom tržištu nekretnina.
5 pogrešaka koje treba izbjegavati pri ulasku na hrvatsko tržište nekretnina
Pristupačnost stanovanja i dalje glavni problem na hrvatskom tržištu nekretnina
Pristupačnost stanovanja i dalje je gorući problem, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europskoj uniji. Za mnoge je vlasništvo nad nekretninom sve dalje od stvarnosti. Rascjep između razine prihoda i cijena nekretnina nastavlja se širiti, što prosječnim građanima sve više otežava ulazak na hrvatsko tržište nekretnina.
Intervencija Vlade mogla bi promijeniti sliku hrvatskog tržišta nekretnina
Jedno od predloženih rješenja nalazi se u rukama države. Stručnjaci predlažu da bi aktiviranje državnog zemljišta i nedovoljno iskorištenih nekretninskih resursa moglo pomoći u povećanju ponude stambenog prostora. Ako se tim procesom upravlja učinkovito, to bi moglo ublažiti pritisak na cijene i učiniti hrvatsko tržište nekretnina pristupačnijim za kupce koji prvi put ulaze na tržište i obitelji s nižim primanjima.
Urbanističko planiranje moglo bi dodatno zakomplicirati situaciju
U Zagrebu bi predložene izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP-a) mogle dodatno otežati situaciju. Nove regulative mogle bi ograničiti prostor za gradnju, što bi paradoksalno moglo dodatno povećati cijene zbog ograničene ponude. To je izazvalo zabrinutost među investitorima i urbanistima, koji strahuju da bi grad mogao postati još manje pristupačan.
Komercijalni sektor također osjeća pritisak
Nije samo stambeni sektor taj koji osjeća posljedice promjenjivih gospodarskih uvjeta. Ulaganja u komercijalne nekretnine doživjela su nagli pad – u 2024. zabilježen je pad investicijskog volumena od 65 % u usporedbi s prethodnom godinom. Istovremeno, potražnja za uredskim prostorom ostaje snažna, dok je dostupnost na povijesno niskim razinama – oko samo 2 %. Ova nestašica potiče rast cijena najma i ograničava rast tvrtki koje žele proširiti svoje poslovanje.
Što slijedi za hrvatsko tržište nekretnina?
Iako hrvatsko tržište nekretnina ne ide prema kolapsu, svakako ulazi u novu fazu — onu koja zahtijeva promišljene politike, pametno planiranje i pomak prema dugoročnoj pristupačnosti. Ako se poduzmu pravi koraci, postoji nada da bi sljedeće desetljeće moglo donijeti uravnoteženije i održivije tržište stanovanja za sve.
