Tijekom proteklih nekoliko mjeseci hrvatsko tržište nekretnina doživjelo je značajanu promjenu, posebno u sektorima najma i prodaje. Porast broja oglasa za iznajmljivanje u Zagrebu, zajedno s povećanim brojem oglasa nekretnina izvan glavnog grada, privukao je pozornost kreatora politike i stručnjaka za nekretnine. U središtu svega? Novouvedeni porez na nekretnine koji tjera vlasnike nekretnina da preispitaju način na koji koriste svoju imovinu.
Porast oglasa za najam u Zagrebu
Najuočljivija promjena dogodila se na tržištu najma. Prema posljednjim podacima, broj stanova dostupnih za najam u Zagrebu skočio je za gotovo 20% u samo dva mjeseca – s 4.007 oglasa krajem siječnja na 4.757 krajem ožujka.
Ovaj val nije ograničen samo na Zagreb. Iako je glavni grad i dalje najdinamičniji dio hrvatskog tržišta nekretnina, i druge regije zabilježile su umjeren porast oglasa za najam i prodaju, s rastom koji se kreće oko 2%.
Prodajni oglasi rastu izvan glavnog grada
Izvan Zagreba broj kuća na prodaju porastao je s 47.048 u siječnju na 48.171 u ožujku. Stručnjaci vjeruju da je ovaj nagli porast, posebno primjetan u ožujku, povezan s rokom poreza na imovinu 31. ožujka. Vlasnici nekretnina vjerojatno su požurili staviti svoje domove na prodaju ili iznajmljivanje kako bi izbjegli plaćanje novog poreza na prazne nekretnine.
Cilj: učiniti hrvatsko tržište nekretnina pristupačnijim?
Prema hrvatskom Ministarstvu financija, porez je osmišljen kako bi potaknuo vlasnike da neiskorištene nekretnine uvedu u aktivnu upotrebu – uglavnom putem iznajmljivanja – s ciljem da stanovanje učine pristupačnijim. Dario Runtić, posebni savjetnik ministarstva, napomenuo je da bi rastuća ponuda s vremenom mogla pomoći u smanjenju cijena najma.
No, je li politika već pogodila svoj cilj? Ne baš.
Stručnjaci nude različite poglede na hrvatsko tržište nekretnina
Neki porezni stručnjaci skeptični su da samo porez stoji iza trenda. Ivan Čevizović, predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika, smatra da bi u igri mogao biti još jedan čimbenik: mnogi domaćini kratkoročnog najma, suočeni s rastućim troškovima i strožim propisima, možda umjesto toga prelaze na dugoročni najam. Ova promjena mogla bi objasniti velik dio nove ponude koja ulazi na hrvatsko tržište nekretnina.
Dovođenje neformalnih stanodavaca u pravni sustav
Nove porezne promjene imale su još jedan učinak – dovođenje neformalnih stanodavaca u pravni sustav. Mnogi vlasnici nekretnina sada prvi put registriraju svoje stanare, bilo kako bi se uskladili s poreznim pravilima ili izbjegli visoke kazne.
Mislav Krišto, agent za nekretnine, kaže da će to vjerojatno dovesti do viših najamnina, jer stanodavci prebacuju troškove poreza na stanare. Procjenjuje da je samo 1 od 10 stanodavaca prethodno prijavio svoj prihod od najma. Na primjer, stanodavac koji iznajmljuje stan u Zagrebu za 600 eura mjesečno zarađuje 7.200 eura godišnje – dok plaća nešto više od 600 eura poreza. Međutim, ako ih uhvate u izbjegavanju poreza, mogli bi se suočiti s kaznama do 6.630 eura, plus zaostali porezi i kamate.
Cijene na hrvatskom tržištu nekretnina i dalje rastu
Unatoč povećanoj ponudi, najamnine i dalje rastu. To znači da središnji cilj politike – pristupačnije stanovanje – tek treba postići. To predstavlja izazov za budućnost hrvatskog tržišta nekretnina, koje je i dalje pod pritiskom da uravnoteži dostupnost i pristupačnost.
Završne misli
Hrvatsko tržište nekretnina očito je u promjeni. Hoće li novi porez na imovinu dovesti do dugoročne pristupačnosti, ostaje za vidjeti. Kratkoročno, to potiče vlasnike da stave neaktivne nekretnine na korištenje i dovode više najamnina u legalno okrilje. Ali s rastućim troškovima života i inflacijom, krajnji utjecaj na stanare još uvijek se odvija.
Što je sljedeće za hrvatsko tržište nekretnina? Kako 31. ožujka prolazi i pristižu novi podaci, uskoro ćemo saznati je li ova promjena politike korak prema pristupačnosti - ili samo još jedan teret za iznajmljivače.
Izvor: tportal.hr
